Godina izdanja: 1999.
ISBN: 953-6531-46-1
Izdavači: Adamić i Ustanova u kulturi Dr. Ivan Kostrenčić
Uvez: meki
Jezik: crikvenički čakavski idiom i hrvatski standardni jezik
Broj stranica: 150
Format: 14 x 20 cm

Govor od zlata
rasprodano

Govor od zlata

Tea Matejčić Jerić

zbirka pjesama

Knjiga sadrži 110 pjesama pisanih crikveničkim čakavskim idiomom. Prof. Marija Gračaković je u pogovoru napisala - Autorica se vrlo izvorno baca u pustolovinu modernosti na području iskaza domaćom čakavskom riječju. Ona prelazi iz svakodnevnog u mističnu meditativnost, s dubokim zahvatima u prošlost, mudrost življenja, kršćanskoga ufanja, igra se pomno odabirući zvučne crikveničke riječi iz staroga vrimena koje pomalo zaboravljaju i tvrdi njegovatelji domaćeg čakavskog izričaja. Ona zgusnutošću izraza i glazbom riječi izaziva konkretne predodžbe. Tako, medu krajnostima što iskazuju raspon osjetljivosti modernog vremena, toplo zvuči potreba i težnja povratka dijalektalnom obliku pjesničkog iskaza duše. Radujemo se njezinom umijeću uporabe riječi kojom izaziva sugestivne dojmove skrovito dramatske poezije koju prožima nemir dijaloga i unutarnjega monologa. U pažljivom iščitavanju simultanosti zvuka i smisla nije teško otkriti izvorišta pjesnikinjinih nadahnuća, neposrednih razmišljanja, pa i tihih obračuna sa sobom, drhtajima iskazanim najčešće u dijaloškoj formi. Tko su šutljivi sudionici u ovim finim, sugestivnim, duboko misaonim dijalozima? Autorica sama, zamišljene osobe koje nisu plod poetske fikcije, već stvarni životni likovi, Bog... Zbog toga ova čakavska poezija predstavlja novost. U njoj ne dominiraju oživljene kuće, gromače, primorski pejzaž, već predstavlja poniranje u dubinu vlastite duše, otkriva zrelo poimanje životnih istina, sudbina, iskaz je poštovanja pred velikom tajnom života. Zvukovnosti asonance (kadagodre i čagodre; kadeki i kadeka) i aliteracije (zničen priđeš, zničeren partiš) imaju osnovu u podlozi crikveničkoga govora. Autorica izbjegava interpunkciju, ali ne propušta bilježiti upitnik (Pa kako ćemo ondak dalje?) kada je uplašena zbog gašenja ognjišta, ljudskosti, duša, uplašena što ljude pritišće kamik od žrna, a sve manje ima tepleh besed od tepleh ljudi. Upitat će se odakle prihajaju toliki ljudi, toliki putnici koji svi traže jedan put, a njega nema. Nisu svijesni da ga trebaju pronaći u sebi. U potrazi za višim i dubljim smislom života i svrhom našeg postojanja na zemlji Tea nas potiče na razmišljanje da je tajna pjesme jednaka tajni što je nazivamo život i da probuđena, pomno odabrana čakavska riječ i to može iskazati.

U tome je novost, čar i privlačnost ove poezije.